Šesto predavanje iz ciklusa „Otkrijmo Kinu!“

U nastavku programa obeležavanja Kineske nove godine koje organizuju Filozofski fakultet i Konfucijev institut Univerziteta u Novom Sadu, doc. dr Svetozar Boškov i doc. dr Boris Stojkovski održaće predavanje pod nazivom „Tragovima drevne Kine. Počeci kineske civilizacije i kontakti sa Evropom“. Predavanje će se održati u svečanoj sali Filozofskog fakulteta (114) u utorak, 23. februara, sa početkom u 12 časova. Predavanje je otvoreno za javnost.

Kina je zemlja sa jednom od najdužih i najbogatijih istorija, koje iznova privlače pažnju kako naučnika tako i šire javnosti. Namera predavača je da daju jedan kratak, ali sveobuhvatan prikaz početaka kineske civilizacije i njene istorije starog i srednjeg veka. Poseban akcenat biće stavljen na njena velika dostignuća, kao što je, na primer, Kineski zid. Drugi važan aspekt predavanja biće posvećen vezama Kine i Evrope u starom i srednjem veku, odnosima Kine i Rimskog carstva, zatim Putu svile, kao i dolascima Evropljana na tlo Kine u datim istorijskim epohama.

Doc. dr Svetozar Boškov

Doc. dr Svetozar Boškov radi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Odseku za istoriju. Bavi se antičkom istorijom, naročito prošlošću područja današnje Vojvodine u antičko doba, kao i recepcijom antike u srpskoj istoriografiji XIX veka i položajem antičke istorije u srpskom školstvu tokom XIX veka. Upravnik je Centra za istorijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Član je Međunarodne federacije za klasične studije (FIÉC), Društva za antičke studije Srbije i Matice srpske.

Doc. dr Boris Stojkovski

Doc. dr Boris Stojkovski radi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Odseku za istoriju. Bavi se istorijom Srema i današnje Vojvodine u srednjem veku, istorijom Vizantije, crkvenom istorijom, istorijom Mediterana u srednjem veku, arapskom i osmanskom istorijom i njihovim vezama sa Jugoistočnom Evropom u srednjem veku, te vizantijsko-ugarskim odnosima. Član je Međunarodnog komiteta za preotomanske i otomanske studije, Spoljnog tela Mađarske akademije nauka za istraživače van Mađarske, Društva za antičke studije Srbije, Naučnog društva vojvođanskih Mađara i Međunarodnog centra za pravoslavne studije.

 

Isidora Gordić