Deveto predavanje iz ciklusa „Otkrijmo Kinu!“

Filozofski fakultet i Konfucijev institut Univerziteta u Novom Sadu i u aprilu nastavljaju sa serijom predavanja pod nazivom „Otkrijmo Kinu!“, u kojima se na naučno-popularan način predstavljaju različiti segmenti kineskog života i kulture. Novinar i pisac Aleksandar Novačić će 20. aprila 2016. godine održati deveto u ovom nizu predavanja i ono nosi naslov “Veliki kineski zaokret”. Predavanje će se održati u u svečanoj sali Filozofskog fakulteta (114/1) sa početkom u 12 časova i otvoreno je za javnost.

Kina  ponovo zauzma vodeće mesto u svetu – mesto koje joj je tokom istorije gotovo uvek pripadalo.  Tema predavanja Aleksandra Novačića je veliki

kineski zaokret do koga je u poslednjih pola veka došlo. To je istorijska, politička i ekonomska analiza, ali i lično svedočanstvo o Pekingu na dan

Aleksandar Novačić

Maove smrti, o Kini siromašnih seoskih komuna i bosonogih lekara i njenoj transformacji u najmoćniju svetsku ekonomiju, te o svakodnevnom životu u senci velikih istorijskih događaja: od hapšenja “Četvoročlane bande” i povratka Deng Sjaopinga, preko kraja Kulturne revolucije i otvaranja Tibeta i Sinkjanga, do prvih ekonomskih reformi u Šangaju i Guandžou i procvata “Kineskog proleća”, o povratku Hong Konga i stvaranju „Velike Kine“ i o formiranja kineske globalne „bambusove šume“. To je priča i o tome šta veliki kineski zaokret znači za svet danas i ubuduće.

Beogradski novinar i pisac Aleksandar Novačić jedan je od vodećih srpskih i jugoslovenskih  poznavalaca Kine, s petnaestogodišnjim iskustvom stalnog dopisnika iz Pekinga.  Diplomirao je političke nauke na Beogradskom univerzitetu. Pored Pekinga, bio je dugogodišnji dopisnik iz Sarajeva i Moskve.

Shvatajući da novinski izveštaj traje kratko, ali da događaji o kojima se izveštava ponekad obeleže čitavu epohu, Novačić je napisao svoju prvu knjigu “Veliki zaokret” (Zagreb, 1979), kao hroniku smrti Mao Cetunga i događaja koji su potom usledili – od uspona Kine do kolapsa Sovjetskog Saveza, te biografija državnika koji su te promene obeležili – Mihaila Gorbačova i Deng Xiaopinga.

Autor je 12 knjiga iz oblasti međunarodne politike, istorije i kulture i tri književna romana.

Isidora Gordić